bunker fest

Bunker fest

Bunker fest, koji predstavlja manjinsku umetnost, kako u svom karakteru, tako i po sadržaju, ove godine se održava se u subotu i nedelju 14. i 15. novembra u KS Eđšeg od 16.00 časova i biće posvećen grafičkoj noveli, kao specifičnom žanru novog stripa. Osim o grafičkoj noveli, predstavićemo izdanja: “Kraljevačka punk hronika”, “Strip u etru”, “Međugroblje”, izdavače i nekadašnju radio emisiju Striptomicin koja je bila posvećena stripu.

Festival su podržali Grad Novi Sad – Gradska uprava za kulturu i Fondacija “Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture.

Program Bunker festa

Subota 14. 11. 2020. godine

16 h berza stripova, fanzina, grafičkih novela

16.30 h Striptomicin ponovo među Srbima DEE JAY MINYA RAMONE pušta i vezuje!

17 h. Promocija knjige “ Kraljevačka punk hronika“, Vojkana Trifunovića

18 h  Izložba „Momci“ – svečano otvaranje

Nedelja 15. 11. 2020. godine

16 h  berza; grafičke novele, stripovi, fanzini, muzička izdanja

16.30 h predstavljanje grafičkih novela naših izdavača:

  • Komiko,
  • Besna kobila,
  • Sistem komiks,
  • Modesty stripovi.

17 h izložba i potpisivanje Milan Dog, razgovor „Strip u etru“

18 h izložba i razgovor sa Zvonimirom Vidićem o izdanju „Međugroblje“ u kome učestvuju Zoran Penevski, scenarista; Zvonimir Vidić, crtač i Žika Tamburić, izdavač.

Grafička novela je sintetička literarna forma koja sjedinjuje tekst i slike, odnosno kako sam naziv kaže – crtani roman. Tehnički je grafički roman najsličniji stripu, ali se pojam češće odnosi na kompletnu priču, objavljenu u jednoj knjizi, umesto na priču koja se objavljuje periodično ili objedinjuje u jednim koricama više priča. U osnovi grafički roman predstavlja kombinaciju teksta i slike, pri čemu tekst daje kontekst slikama, a crteži daju kontekst tekstu. Naraciju nose tekst i slika naizmenično, što predstavlja pravi simbiotički oblik grafičkog romana. U širem smislu grafički roman može da ima oblik u kojem se naracija dobija grafičkim intervencijama na samom tekstu, odnosno vizuelno tretiranje tekstualnog konteksta stvara novi narativni kontekst. U nekim delima tekst može biti i izostavljen, pa se priča pripoveda samo kroz crtež, odnosno sliku. Neke grafičke novele imaju izdvojen tekst („Minut”, Vladimira Arsenijevića i Valentine Brošnan). Grafička novela predstavlja strukturu koja se razvija po kompozicionim zakonima književnog žanra, uz odgovarajući završetak priče na kraju. Zli jezici bi rekli da se sredinom 80-ih godina 20. veka, pre svega, iz marketinških razloga, strip tarnsformisao u grafičku novelu, kako bi se objedinjenim serijalima dodao prizvuk „obimnosti i ozbiljnosti“, što bi dodalo na „težini“ intelektualno potcenjenih priča u slikama. Forma grafičkog romana nastala je istovremeno kada i strip, odnosno krajem 19. početkom 20. veka. Sam pojam grafički roman prvi je, 1977. godine, upotrebio Vil Ajzner, američki strip crtač, kako bi opisao svoj roman Ugovor s Bogom. Ovim pojmom želeo je da napravi razliku između ovakvog dela i standardnog stripa, da bi naglasio njegovu književnu orijentaciju. Nakon toga ovaj pojam je pao u zaborav sve do 80-ih godina 20. veka, kada je Art Špigelman objavio biografski grafički roman o holokaustu Maus, za koji je 1992. godine dobio Pulicerovu nagradu. To je bio prvi put da se neki grafički roman probio na listu bestselera. Do tada je ova vrsta literature uglavnom bila marginalizovana i nije smatrana književnim delom, što se 90-ih godina 20. veka promenilo, zahvaljujući upravo Špigelmanovom Mausu. Pojam grafička novela se polako počeo uvlačiti u domaći mejnstrim, a izdavači koji su pravovremeno znali napipati puls javnosti su nas obradovali sa nekim od najvećih klasika devete umetnosti. Pored licencno objavljenih naslova i domaći autori su se počeli izražavati u formi grafičke novele. Tako Zoran Penevski scenarista i Ivica Stefanović, kao illustrator objavljuju „Ljubazne leševe i Leksikon likovnih legija” u izdanju Studentskog kulturnog centra Novi Sad (Dirty editions). Isti izdavač objavljuje u istoj ediciji „Minut” Vladimira Arsenijevića i Valentine Brošnan (kasnije pretočen i u pozorišnu predstavu u Srpskom narodnom pozorištu Novi Sad) izdanja Besne kobile,  Penevski – Zlozić „Korporativni pandaminjum”, Buci & Tobić Tobić „Smederevac” , Stefan Konstantinović „Ferdinand”, Vladimir Veljašević „Slobodan pad”, Aleksandar Petrikanović „Prokleto igralište”… Komika Boris Stanić „Rastko”, Modesty stripovi „Međugroblje” Penevski – Vidić…  i drugih izdavača učinile su grafičku novelu veoma zastupljenim žanrom koji zaslužuje posebnu pažnju.

Zoran Penevski je najzastupljeni autor, kao scenarista grafičkih novele, rođen 1967. pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana Sara i zaboravljeni trg (Laguna, 2016), Budimir i retke vrste (Kreativni centar, 2013), Lektor (SKC Novi Sad, 2015), Tragovi odsustva (Okean, 2008), Manje važni zločini (stipendija Fonda „Borislav Pekić“, Okean, 2005), Flamanski mesečar (Matica srpska, 1997) i zbirke priča Istorija stomaka (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).

Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana Ljubazni leševi (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao Kindly Corpses (ChiZine, 2016), grafičkog romana Leksikon likovnih legija (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma L’Anatomie du Ciel (Les Humanoides Associès, 2006). Napisao je scenarija za strip-albume Korporativni pandemonijum (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), Des Rivierès sur les Ponts (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), Filip i Olga – knjiški moljci (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje Olga i Filip – knjiški moljci, System Comics, 2016).

Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka Prvi u Srbiji (Laguna, 2016), zbirku viceva Da pukneš od smeha (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslava Antića Tu gde počinje nebo (Stylos Art, 2011). Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima Sveske, NIN, Vreme, Večernje novosti, Danas, Art 032, Kvadart, Književna reč, Reč, Povelja, Detinjstvo, Letopis Matice srpske, Ritam itd. Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.

The event is finished.

Date

14. - 15. nov. 2020.
Expired!

Time

All Day

Location

KS „Eđšeg“
Antona Čehova 4, Novi Sad





Pristupite našoj Viber zajednici “Kulturna dešavanja u Srbiji” skeniranjem QR koda